Ukratko
- Uvijek se nose svijeće, cvijeće i pribor za čišćenje groba.
- Za 40 dana, godišnjicu i zadušnice nose se i koljivo, crno vino, hljeb i hrana za dijeljenje.
- Za pola godine i 7 dana pomen je skromniji: svijeće, cvijeće, koljivo i vino.
- Katolici nose lampione i cvijeće, a muslimani na mezarje ne nose svijeće ni hranu.
U ovom tekstu
Šta se nosi uvijek
- Svijeće, za grob i za sve koji dolaze, i šibica ili upaljač,
- cvijeće, svježe ili u saksiji,
- krpa, metlica i flaša vode za čišćenje spomenika,
- kesa za smeće i stare svijeće.
Sutradan ili treći dan poslije sahrane
U mnogim mjestima porodica izlazi na grob jutro poslije sahrane ili trećeg dana. Nosi se svijeća, malo vina ili vode, nekad i hljeb ili kolač koji se ostavi ili podijeli. Grob se uredi i poravna humka, a vijenci se poslože.
Za 7 dana
Gdje se obilježava sedmi dan, nose se svijeće, cvijeće i vino, a često i koljivo i nešto za dijeljenje prisutnima. Negdje se tada služi i parastos.
Za 40 dana
Najbogatiji pomen, pa je i spisak najduži:
- koljivo, recept je ovdje,
- crno vino,
- svijeće za sve,
- hljeb ili pogača za pomen,
- cvijeće ili vijenac,
- kolači, voće, sokovi i salvete za dijeljenje,
- spisak imena za sveštenika i prilog za parastos.
Sve o samom pomenu u tekstu Pomen za 40 dana.
Za pola godine
Skromnije nego za 40 dana: svijeće, cvijeće, koljivo i vino, i nešto za dijeljenje. Ako se služi parastos, ponesite i hljeb i spisak imena.
Za godišnjicu
Isto kao za 40 dana: koljivo, vino, svijeće, hljeb, cvijeće i ono što se dijeli prisutnima. Do prve godišnjice mnoge porodice postavljaju spomenik, pa se tada grob posebno uredi.
Za zadušnice
Na zadušnice se ide ujutru, a nosi se: svijeće, cvijeće, koljivo, vino, i hrana i piće koji se dijele za dušu, često ono što je preminuli volio. Porodice se na grobu sreću sa rodbinom i komšijama, pa ponesite dovoljno za dijeljenje. Datume i običaje pogledajte u tekstu Zadušnice.
Za Pobusani ponedjeljak
Pobusani ponedjeljak je ponedjeljak poslije Tomine nedjelje, osam dana poslije Vaskrsa. Obilježava se naročito u istočnoj Srbiji. Na grob se nose farbana jaja, svijeće, cvijeće i hrana, a grob se tradicionalno pokriva busenom trave, po čemu dan i nosi ime.
Na rođendan preminulog
Crkva ne propisuje poseban pomen za rođendan, ali mnoge porodice tog dana odu na grob, upale svijeću i ponesu cvijeće, a neki i omiljeni kolač preminulog. Više u tekstu Rođendan pokojnika.
Kod katolika i muslimana
Katolici na grob nose cvijeće i lampione, odnosno svijeće u staklu, naročito za Svi sveti i Dušni dan, 1. i 2. novembra. Hrana se na groblje obično ne nosi. Više u tekstu Katolički običaji.
Muslimani na mezarje ne nose svijeće ni hranu. Kad obilaze mezar, prouče Fatihu i dove, a grob se uredi i zalije. Mezarja se posebno obilaze pred Bajram ili na Bajram ujutru. Više u tekstu Dženaza, tevhid i dova.
Ako ste daleko
Ko živi u inostranstvu ili ne može da dođe, često zamoli rođaka da upali svijeću i pošalje sliku. Na stranici sjećanja svako može da upali svijeću i iz Beča ili Čikaga, a porodica vidi ko se sjetio, za godišnjicu, rođendan ili zadušnice.
Česta pitanja
Šta se nosi na groblje za 40 dana?
Koljivo, crno vino, svijeće, hljeb ili pogača, cvijeće ili vijenac, i kolači, voće i sokovi za dijeljenje, uz spisak imena i prilog za sveštenika.
Šta se nosi na groblje za zadušnice?
Svijeće, cvijeće, koljivo, vino i hrana i piće za dijeljenje za dušu. Na grob se ide ujutru.
Šta se nosi na groblje za pola godine?
Svijeće, cvijeće, koljivo i vino, i nešto za dijeljenje prisutnima. Ako se služi parastos, i hljeb i spisak imena.
Da li se na groblje ide poslije podne?
Po običaju se na groblje ide prije podne, naročito na pomen i zadušnice. Ali niko vas neće osuđivati ako drugačije ne možete.
Podijelite ovaj tekst sa nekim kome može da pomogne
